U okviru kampanje „I dalje aktivne“ Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske u partnerstvu s Pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom organizirala je skup povodom Međunarodnog dana žena
Arhitektonske i komunikacijske prepreke u dostupnosti zdravstvenih usluga, nepostojanje prilagođene medicinske opreme i pomagala, problemi komunikacije i udaljenost od zdravstvenih ustanova tek su neki od problema žena s invaliditetom.
Po podacima iz Registra Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj je evidentirano 202.114 žena s invaliditetom. Njih 16.444 su djevojčice i djevojke u dobi do 18 godina, 75.781 ih je u radno aktivnoj dobi do 64 godine, dok ih je najviše - 109.886 starije od 65 godina. Najviše ih, 31 posto, živi u Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Anka Slonjšak istaknula je da su brojne preporuke poslane na adresu Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te jedinica lokalne i područne samouprave, a odnose se na probleme kao što su nepostojanje kosina na ulazima, liftova, platformi... Posebnu pozornost, naglasila je Slonjšak, treba posvetiti preventivnim pregledima, naročito ginekološkom pregledu i pregledu dojki, na što je odaziv slab, nerijetko i zato što žene imaju problem pristupačnosti, ali i komunikacije sa zdravstvenim osobljem. Ured pravobraniteljica je u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje krenuo u proces edukacije zdravstvenih djelatnika.
Koordinatorica Mreže žena s invaliditetom Marica Mirić poručila je kako je ponekad malo potrebno da se unaprijedi život žena s invaliditetom, a posebno je izdvojila probleme žena u ruralnim područjima. Istaknula je kako svi žele živjeti od svog rada, pa i osobe s invaliditetom i to im treba omogućiti.
Usprkos prihvaćanju pojedinih preporuka i vidljivim pomacima, smatramo kako još uvijek postoji značajni prostor za unapređenje dostupnosti zdravstvenog sustava, zaključila je pravobraniteljica Slonjšak.
Na skupu su svoja iskustva u sustavu zdravstva ispričale žene s intelektualnim oštećenjem, mišićnom distrofijom, gluhoćom, slijepoćom, tjelesnim invaliditetom, cerebralnom paralizom, multiplom sklerozom kako bi se vidio sprktar barijera i problema.
Zaključke sa skupa organizatori će predati Ministarstvu zdravstva jer Republika Hrvatska do 2021. godine mora poslati izvješće Odboru Ujedinjenih naroda kako bi postigli rezultate s kojima ćemo biti zadovoljni i mi i sustav – kazala je koordinatorica Mreže žena s invaliditetom, Marica Mirić.
Hrvatski savez udruga invalida rada sudjelovao je na skupu.