U tijeku je II. faza cijepljenja u kojoj se cijepe osobe starije životne dobi i osobe s kroničnim bolestima
Cijepljenje nepokretnih i teže pokretnih osoba te ostalih izrazito vulnerabilnih skupina bolesnika uključujući osobe s invaliditetom koji uvećava rizik za razvoj težih oblika bolesti COVID-19
– Dodatne napomene
S obzirom da je u tijeku 2. faza cijepljenja u kojoj se cijepe osobe starije životne dobi i osobe s kroničnim bolestima, potrebno je cijepiti sve osobe u dobi od 16 godina i više koje su nepokretne ili teže pokretne ili koje imaju znatno narušeno zdravstveno stanje koje može uvećati rizik za teže oblike bolesti COVID-19. Izrazito vulnerabilne skupine bolesnika koje u ovom kontekstu treba prioritetno cijepiti, uzimajući u obzir dinamiku pristizanja cjepiva, navedene su u dokumentu koji je dostupan na slijedećoj poveznici: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Bolesti_i_stanja_s_povecanim_rizikom_02_09_, a prenosimo ga u cijelosti:
BOLESTI I ZDRAVSTVENA STANJA KOJA MOGU POVEĆATI RIZIK ZA TEŽE OBLIKE BOLESTI COVID-19
Od samog početka pandemije govori se o zdravstvenim stanjima koja mogu povećati rizik za teže oblike bolesti COVID-19 (osobe s respiratornim, kardiovaskularnim, malignim bolestima, dijabetesom, bubrežnim bolestima, imunodeficijencijama, osobe starije životne dobi). COVID-19 je nova bolest, te se još uvijek prikupljaju znanstvene spoznaje i informacije o utjecaju pojedinih zdravstvenih stanja na povećanje rizika za teške oblike bolesti COVID-19.
Najbolji način da se osobe s navedenim zdravstvenim stanjim smanje izglede da se zaraze s COVID-19 je da ograniče svoje kontakte i susrete s drugim osobama što je više moguće, a posebno s osobama koje imaju simptome respiratorne infekcije. Važno je nositi masku, održavati fizički razmak te održavati pojačanu osobnu higijena posebno higijenu ruku. U kućanstvu je neophodno držati se podalje od osobe s ovakvim zdravstvenim stanjem odnosno izbjegavati bliske kontakte, te provoditi druge preventivne mjere. Za ove osobe posebno je važno dosljedno i pravilno nositi masku, no njihovo zdravstveno stanje može biti takvo da ne mogu nositi masku. Ako je zdravstveno stanje osoba takvo da osoba samo kraće vrijeme podnosi masku, nošenje maske potrebno je ograničiti na posebno rizične situacija za zarazu COVID-19 koje osoba nikako ne može izbjeći, primjerice u javnom prijevozu, zdravstvenoj ustanovi i sl. Time je još važnije da njihovi ukućani i druge osobe s kojima su u kontaktu primjerice u školi ili na radnom mjestu stalno nose masku i dosljedno provode druge preventivne mjere.
Za većinu osoba s ovim zdravstvenim stanjem boravak u radnom okruženju s uobičajenim uvjetima rada, školi te obavljanje drugih obaveza ne predstavlja veći rizik za zdravlje od odlazaka u druge javne prostore poput trgovine, banke, restorana, sudjelovanje u javnom prijevozu i sl.
Unutar ovih skupina bolesti i zdravstvenih stanja može se razlikovati manji broj osoba koje pripadaju izrazito vulnerabilnoj (ranjivoj) skupini bolesnika, odnosno osoba čije je zdravstveno stanje izrazito narušeno. Za svaku izrazito vulnerabilnu osobu, potrebno je pojedinačno razmotriti zdravstveno stanje i funkcioniranje uzimajući u obzir aktualnu epidemiološku situaciju. Takve se osobe trebaju savjetovati s liječnikom primarne zdravstvene zaštite o svom zdravstvenom stanju u svijetlu aktualne epidemiološke situacije s pandemijom COVID-19, te eventualnim posebnim mjerama zaštite (pedijatar, liječnik obiteljske medicine, specijalist medicine rada, te za učenike liječnik školske medicine). Izrazito vulnerabilne skupine bolesnika su odrasli i djeca, neovisno o dobi, sa slijedećim zdravstvenim stanjima:
• osobe koje su transplantirale solidne organe
• osobe s određenim malignim bolestima:
– osobe s malignim bolestima za vrijeme primanja kemoterapije 2/2
– osobe koje imaju rak pluća i u tijeku je radikalna radioterapija
– osobe s hematološkim malignitetima i malignitetima koštane srži poput leukemije, limfoma, mijeloma, u bilo kojoj fazi liječenja
– osobe koje primaju imunoterapiju ili neku drugu trajnu terapiju maligne bolesti, uključujući terapiju T stanicama s kimeričnim antigenskim receptorima (CAR-T terapija)
– osobe koje zbog malignih bolesti primaju terapiju koja utječe na imunološki sustav poput inhibitora proteinske kinaze ili PARP inhibitore
– osobe koje su transplantirale koštanu srž ili matične stanice prije manje od šest mjeseci ii su još na imunosupresivnoj terapiji.
• osobe s teškim bolestima dišnog sustava, uključujući cističnu fobrozu, teške oblike astme i teške oblike kronične opstruktivne bolesti pluća (težinu astme i KOBP definira izabrani liječnik, tu su prvenstveno osobe čija bolest zahtijeva specijalističku zdravstvenu skrb i trajnu terapiju pod nadzorom specijalista)
• osobe s rijetkim bolestima koje značajno povećavaju rizik od infekcija (npr. teška kombinirana imunodeficijencija, djeca s povećanim rizikom od infekcija zbog drugih teških oblika primarne imunodeficijencije, homozigotna anemija srpastih stanica)
• osobe koje primaju visoke doze imunosupresivnih lijekova (npr. djeca i odrasli s povećanim rizikom od infekcija zbog imunodeficijencije uzrokovane terapijom osnovne bolesti (npr. iatrogena imunosupresija nakon transplantacije ili teškog vaskulitisa)
• osobe koje trebaju pomoć pri disanju uključujući kisik, sukciju, neinvazivnu ventilaciju ili profilaktički primaju antibiotike zbog ponavljajućih infekcija dišnog sustava
• trudnice sa teškom srčanom bolešću (kongenitalnom ili stečenom)
• osobe sa određenim srčanim bolestima:
– bolesnici s jednim ventriklom sa ili bez palijativnog kirurškog zahvata
– dojenčad s neispravljenom prirođenom srčanom manom (relevantno za jaslice)
– srčani pacijenti s kroničnom cijanozom (saturacija kisikom trajno <85%)
– pacijenti s teškim kardiomiopatijama koje zahtijevaju trajno medikamentozno liječenje
– pacijenti s prirođenim srčanim manama koje zahtijevaju medikaciju za poboljšanje srčane funkcije
– pacijenti s plućnom hipertenzijom koja zahtijeva medikamentozno liječenje
– pacijenti koji su transplantirali srce
– pacijenti s prirođenim srčanim manama koji istovremeno imaju druge kronične bolesti (npr. kroničnu plućnu ili bubrežnu bolest)
• druge osobe koje se klasificiraju kao izrazito vulnerabilne na temelju kliničke procjene izabranog liječnika ili kliničara.
Treba uzeti u obzir da će se ovaj dokumenta prilagođavati novim znanstvenim spoznajama.
Cijepljenjem samih osoba narušenog zdravstvenog stanja, efikasnija je mjera u njihovoj zaštiti u donosu na cijepljenje osoba u njihovom okruženju. Kronične bolesti ili invaliditet nisu prepreke za cijepljenje, dapače, to jedino mogu biti razlozi za prioritetno cijepljenje. Podsjećamo da su zdravstvene kontraindikacije za cijepljenje samo povišena tjelesna temperatura i akutna bolest (ovo su prolazne kontraindikacije) te alergija na sastojke cjepiva (ovo je trajna kontraindikacija odnosno trajna prepreka za cijepljenje).
U dobi od 16 i 17 godina cijepi se cjepivom Pfizer (cjepivo koje je registrirano od 16 godina), a u dobi od 18 godina onim cjepivom koje je na raspolaganju.
Cijepljenje članova obitelji odnosno kućanstva
Sukladno dopisu Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom (Broj: POSI-1.2.7.-54/21-11-02, Zagreb, 15. siječnja 2021. godine) ako se radi o djeci u dobi ispod 16 godina te drugim osobama koje zbog alergije na sastojke cjepiva ne mogu biti cijepljenje, nužno je cijepiti:
· roditelje/staratelje odnosno
· pojedine članove obitelji/kućanstva koje aktivno sudjeluju u skrbi za osobu koja uslijed teže narušenog zdravstvenog stanja treba posebnu skrb (pomoć i njegu druge osobe).
To su svakako roditelji/staratelji koji su ostvarili pravo vezano uz pojačanju njegu i skrb za dijete (status roditelja njegovatelja, rad u skraćenom radnom vremenu, dopust do 7. godine života), te drugi članovi obitelji odnosno kućanstva.
Potpisivanjem izjave kod liječnika cjepitelja, navedene osobe potvrđuju da provode neposrednu skrb i njegu izrazito vulnerabilne osobe koja sama ne može primiti cjepivo.
Organizacija cijepljenja
Odrasle osobe:
Cijepljenje nepokretnih i teže pokretnih osoba liječnici obiteljske medicine provode u okviru kućne posjete. Ako to nije moguće zbog organizacijskih prepreka, cijepljenje treba organizirati zavod za javno zdravstvo u dogovoru s liječnikom obiteljske medicine i patronažnom zdravstvenom zaštitom, na način da mobilni timovi cijepe nepokretne i teže pokretne osobe u njihovom kućanstvu.
Treba predvidjeti organizacijske izazove i prepreke zbog 6 odnosno 10 doza cjepiva u bočici koje se trebaju utrošiti u kratkom vremenskom roku, dok je svaki odlazak u kućanstvo vremenski zahtjevan. Zbog toga je za osobe koje se kreću uz pomoć pomagala te uz asistente odnosno njegovatelje, ipak više preporučljivo organizirati cijepljenje u ordinaciji LOM-a ili na drugom odgovarajućem pristupačnom mjestu.
Navedene osobe prijavljuju se na cijepljenje izabranom liječniku obiteljske medicine direktno ili putem patronažne medicinske sestre koja za njih skrbi.
Djeca i mladi školske dobi i studenti:
Predmetno cijepljenje se posebno odnosi na djecu i mlade školske dobi kao i studente kojima je uslijed narušenog zdravstvenog stanja utvrđeno sljedeće:
· nastava na daljinu (odnosno prethodno, prije pandemije, nastava u kući)
· pravo na pomoćnika u nastavi (ako dijete ne može biti cijepljeno, potrebno je omogućiti cijepljenje pomoćniku u nastavi)
· smještaj ili boravak u ustanovama u socijalnoj skrbi ili specijalnim bolnicama
Djecu i mlade školske dobi (ako su stariji od 16 godina) kao i studente te njihove roditelja/članove kućanstva (kako je ranije navedeno) cijepe nadležni školski liječnici.
Predškolska dob:
Roditelji/članovi kućanstva (kako je ranije navedeno) prijavljuju se na cijepljenje svojim izabranim liječnicima obiteljske medicine.
Za osobe smještene kod pružatelja usluge smještaja ili u specijalnim bolnicama, a koje još nisu cijepljene, cijepljenje će biti organizirano u tim ustanovama kao i do sada.
Izvor: HZJZ