U Narodnim novinama broj 96/25 objavljen je novi Zakon o mirovinskom osiguranju sa stupanjem na snagu 1. srpnja 2025. godine, dok pojedine odredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2026. godine, a dio njih odnosi se na rad umirovljenika i korištenje mirovine.
Zakonom o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 96/25., u daljnjem tekstu: ZOMO) uređeno je obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, tzv. I. mirovinski stup trodijelnog mirovinskoga sustava u Republici Hrvatskoj. Odredbama ZOMO-a se na načelima uzajamnosti i solidarnosti obvezno osiguravaju prava za slučaj starosti, smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja, a članovima obitelji prava u slučaju smrti osiguranika, odnosno korisnika mirovine.
U Narodnim novinama broj 96/25 objavljen je novi Zakon o mirovinskom osiguranju sa stupanjem na snagu 1. srpnja 2025. godine, dok pojedine odredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2026. godine, a dio njih odnosi se na rad umirovljenika i korištenje mirovine.
Donošenjem novog Zakona o mirovinskom osiguranju otvorena je mogućnost rada u punom radnom vremenu uz isplatu pola mirovine svim umirovljenicima koji se naknadno zaposle s navršenih 65 godina života u punom radnom vremenu, dok obrtnici i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu raditi u punom radnom vremenu sa 65 godina uz istovremenu isplatu pola mirovine bez zatvaranja obrta/djelatnosti.
Rad dulji od polovice punog radnog vremena (što obuhvaća i puno radno vrijeme) omogućen je korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života, uz isplatu mirovine u iznosu od 50 posto.
1. Rad umirovljenika prema prethodnom Zakonu
Mirovinskom reformom iz 2019. godine i njenim nastavkom iz 2023. godine pravo na isplatu mirovine u punom iznosu uz rad do polovice punog radnog vremena prošireno je na korisnike prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i obiteljske mirovine.
Isto tako, profesionalni vatrogasci, djelatne vojne osobe, policijski službenici, ovlaštene službene osobe i zaposlenici na poslovima razminiranja koji su starosnu mirovinu ostvarili prema posebnim propisima iz mirovinskoga osiguranja mogu raditi do polovice punog radnog vremena uz isplatu punog iznosa mirovine ili u punom radnom vremenu uz isplatu mirovine u visini od 50 %. Iako su u pogledu omogućavanja rada umirovljenicima uz isplatu mirovine učinjeni značajni iskoraci, još uvijek je relativno mali broj korisnika koji koriste takvu mogućnost.
2. Rad umirovljenika prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju
Prema novom ZOMO-u sada umirovljenici imaju mogućnost rada u punom radnom vremenu uz isplatu pola mirovine svim umirovljenicima koji se tako zaposle s navršenih 65 godina života. Obrtnici i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu raditi u punom radnom vremenu sa 65 godina uz istovremenu isplatu pola mirovine bez zatvaranja obrta/djelatnosti.
ZAPOŠLJAVANJE KORISNIKA INVALIDSKE MIROVINE ZBOG POTPUNOG GUBITKA RADNE SPOSOBNOSTI
Od siječnja 2026. stupit će na snagu mjera koja se odnosi na povećanje invalidskih mirovina za 10 posto, ukidanje tzv. penalizacije korisnicima prijevremene starosne mirovine s navršenih 70 godina života te omogućavanje rada manje od 3,5 sata dnevno korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.
• korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (odnosno opće nesposobnosti za rad) bit će omogućeno da rade i primaju mirovinu, pod uvjetom da se zaposle na manje od 3,5 sata dnevno.
• isto pravo će se primjenjivati i na korisnike – osobe s invaliditetom čija je invalidska mirovina prevedena u starosnu mirovinu — i oni će moći raditi do 3,5 sata dnevno bez da im se mirovina prekida
• korisnici obiteljske mirovine koji su je ostvarili na temelju potpune radne nesposobnosti dobit će pravo na rad do 3,5 sata dnevno uz mirovinu.
• u kontekstu branitelja, to pravo (rad do 3,5 sata bez smanjenja mirovine) je već postojalo prema posebnim propisima i u novom zakonu se zadržava.
Koji je smisao i učinak
• Uvođenje ove odredbe praktički znači da osobe koje su zbog invaliditeta dobile potpuno pravo na invalidsku mirovinu ne moraju “biti potpuno izvan tržišta rada” — mogu raditi ograničeno, do 3,5 sata dnevno, bez da im se mirovina obustavlja.
• Time se potiče uključivanje i neke razine rada, ako osoba to može, bez gubitka prava na invalidsku mirovinu.
• Očekuje se da će to dovesti do većeg osjećaja autonomije i mogućnosti dopuniti prihode, u skladu sa zdravljem i mogućnostima korisnika.
Ograničenja, uvjeti i aspekti kojih treba biti svjestan
• Rad mora biti manje od 3,5 sata dnevno da bi se mirovina zadržala u punom iznosu. Ako se radi više, postoje druga pravila (moguće smanjenje, obustava ili primjena drugih mjera).
• Ovo pravo vrijedi za novu kategoriju korisnika invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koje je priznat po općim propisima.
• Ako je osoba već u invalidskoj mirovini prema posebnim zakonima (npr. braniteljski propisi), te odredbe ostaju u snazi i mogu biti povoljnije.
• Novi zakon mijenja i druge parametre: npr. mirovinski faktori za izračun invalidske mirovine zbog potpune nesposobnosti povećavaju se (s 1,0 na 1,1), a za djelomičnu nesposobnost s 0,8 na 0,9.