Hrvatski savez udruga invalida rada organizirao je 29. izložbu radova, autorica radova je Lidija Marjanović, a izložba se može pogledati virtualno
Autorica radova gospođa Lidija Marjanović članica je Udruge invalida rada grada Osijeka od 2006. godine. Vrlo brzo po učlanjenju u Udrugu gospođa Marjanović se volonterski posvetila radu. U Udruzi nesebično pomaže i radi sa članovima vodeći likovne radionice na kojima ih upoznaje s tehnikama izrade slika od slame, oslikavanje na staklu, izrada heklanog nakita čime kvalitetno upotpunjava i uljepšava slobodno vrijeme članova. Poticanjem članova na kreativan rad i izradu lijepih i korisnih predmeta pozitivno utječe na jačanje samopouzdanja, socijalno uključivanje i vraćanje osjećaja korisnosti invalida rada u lokalnoj zajednici.
Talent za kreativno likovno izražavanje autorica je sasvim slučajno otkrila prije 8 godina i zaljubila se u izradu slika od slame. Kako sama autorica kaže rad sa slamom ju jako opušta i jednostavno uživa u njemu izrađujući različite motive u različitim dimenzijama. Sama izrada slika od slame zahtijeva puno vremena, strpljenja i ljubavi što dokazuje svaka slika za sebe.
Tehnika izrade slika od slame je stari tradicionalni način izrade slika. U prošlosti je bila najpoznatija i najviše korištena na cijelom području Slavonije i Vojvodine. Danas se tehnika slikanja slamom rijetko koristi i njeguje je vrlo mali broj ljudi. Proces slikanja slamom je vrlo dug i složen proces koji traje cijelu godinu. Slika se slamom od pšenice, ječma, tritikal zobi i raži. Slama se skuplja dok još nije dozrela, a potom se postupno suši u hladu kako bi ostala mekša i podatnija bez naglog sazrijevanja. Slama se skuplja do kasno u jesen kad na polju već pocrni kako bi se dobile različite nijanse boje. Slama se reže na komade i razvrstava, a zatim prokuhava. Posušenu slamu potrebno je lagano prorezati i izglačati kako bi bila što tanja i ravnija. Nakon cjelokupnog gore navedenog procesa obrade slame može se započeti s izradom motiva. Raznolikost motiva i ljepota slike ovisi o raznovrsnosti žitarica jer svaka žitarica ima drugačiju boju slame. Slama od raži je najsvjetlija, od pšenice ima nijansu ružičaste, od zobi zlatno žutu boju, od ječma i tritikala ima tamno žutu i smećkastu boju dok se crna boja dobiva sakupljanjem slame u kasnu jesen prije oranja kada od kiše i vlage pocrni ili poprimi zelenkastu boju. Različite vrste pletiva dodatno obogaćuju sliku. Danas je poznato dvadesetak načina pletenja slame.