TKO IMA PRAVO NA INKLUZIVNI DODATAK, A TKO NA NAKNADU ZA TJELESNO OŠTEĆENJE

Tko ima pravo na inkluzivni dodat?

Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprečavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Inkluzivni dodatak uređen je Zakonom o inkluzivnom dodatku, a objedinjuje osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu do zaposlenje. 

Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se u postotku od osnovice koja iznosi 120 EUR.

Potpora se razvrstava se u pet razina temeljem Liste vrste i težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirane propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja, a iznos inkluzivnog dodatka utvrđuje se prema određenoj razini potpore i iznosi:

1. 600 % osnovice za prvu razinu potpore, odnosno 720,00 EUR
2. 400 % osnovice za drugu razinu potpore, odnosno 480,00 EUR
3. 360 % osnovice za treću razinu potpore, odnosno 432,00 EUR
4. 135 % osnovice za četvrtu razinu potpore, odnosno 162,00 EUR
5. 115 % osnovice za petu razinu potpore, odnosno 138,00 EUR

Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu 1., 2. i 3. razine se priznaje:

• odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom
• djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojem je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.

Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu 4. i 5. razine se priznaje:

• odrasloj osobi i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.

Pravo na inkluzivni dodatak se ne priznaje osobi:

• kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima
• koja osobnu invalidninu ostvaruje prema posebnim propisima
• koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema posebnim propisima, osim korisnika koji su pravo na pomoć i njegu ostvarili prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998. godine.

Dodatno, pravo na inkluzivni dodatak za 4. i 5. razinu potpore se ne priznaje osobi:

• koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima
• koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti
• kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima.

Ostvarivanje prava

Potencijalni korisnik mora podnijeti zahtjev nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema mjestu stanovanja. Hrvatski zavod za socijalni rad u postupku priznavanja prava na inkluzivni dodatak utvrđuje razinu potpore na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja, a o pravu na inkluzivni dodatak odlučuje rješenjem.

Svim korisnicima prava na doplatak za djecu za dijete s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom koje ostvaruju na temelju Zakona o doplatku za djecu, korisnicima prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom koje ostvaruju na temelju Zakona o tržištu rada, korisnicima prava na doplatak za pomoć i njegu i osobnu invalidninu koja ostvaruju na temelju Zakona o socijalnoj skrbi, a koji su bili korisnici navedenih prava na dan 31. prosinca 2023. godine, postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak će po službenoj dužnosti provesti Hrvatski zavod za socijali rad, te ne moraju podnijeti zahtjev za priznavanje prava.

Mirovanje prava

Korisniku prava na inkluzivni dodatak koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, u zdravstvenoj ustanovi te boravku u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od šest mjeseci pravo na inkluzivni dodatak miruje.

Tko ima pravo na naknadu za tjelesno oštećenje?

Naknada za tjelesno oštećenje je pravo koje se ostvaruje putem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i namijenjeno je osiguranicima koji su pretrpjeli trajno oštećenje organizma zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Što je tjelesno oštećenje?

Tjelesno oštećenje podrazumijeva trajni gubitak, značajnije oštećenje ili onesposobljenost dijela tijela ili organa, zbog čega je otežano normalno funkcioniranje organizma. Ono može zahtijevati pojačane napore u svakodnevnom životu, bez obzira na to smanjuje li ili ne radnu sposobnost.

Tko ima pravo na naknadu?

Pravo na naknadu imaju osiguranici HZMO-a ako im je utvrđeno najmanje 30 % tjelesnog oštećenja, a koje je posljedica:

• ozljede na radu ili
• profesionalne bolesti (invalid rada) 

Vrstu i stupanj oštećenja utvrđuje Zavod za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema Uredbi o metodologijama vještačenja i Listi oštećenja organizma.

Koliki je iznos naknade?

Visina naknade određuje se kao postotak od osnovice (od 1. siječnja 2025. ona iznosi 311,07 €) i ovisi o utvrđenom postotku oštećenja:

Kako ostvariti pravo?

Zahtjev za naknadu zbog tjelesnog oštećenja podnosi se prema mjestu prebivališta ili boravišta podnositelja, nadležnoj područnoj službi, uredu ili ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (tiskanica br.1.3)  uz priloženu medicinsku dokumentaciju.

Ako se radi o ozljedi na radu, obvezno se prilaže i Prijava o ozljedi na radu.
Nakon toga:

1. Dokumentacija se šalje Zavodu za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom radi procjene postotka oštećenja.
2. Na temelju nalaza, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje donosi rješenje o pravu na naknadu i njezinom iznosu.

Ako imate dodatnih pitanja ili nejasnoća možete se svakodnevno obratiti Hrvatskom saveza udruga invalida rada.