Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU PREDSTAVLJEN U HRVATSKOM SABORU

Ministar Josip Aladrović u Hrvatskom saboru predstavio Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju

Hrvatski sabor 08. srpnja 2021. godine raspravljao je o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, s konačnim prijedlogom zakona koji se odnosi na obiteljske mirovine.

Ovim Prijedlogom zakona se predlaže da se korisnicima obiteljske mirovine omogući rad do polovice punog radnog vremena uz istovremenu isplatu mirovine u punom iznosu. Također, propisuje se da korisnicima obiteljske mirovine u razdobljima zaposlenja ne pripada pravo na najnižu mirovinu.

Ministar Aladrović je u uvodnom izlaganju napomenuo je da ove izmjene Zakona obuhvaćaju osjetljivu kategoriju umirovljenika koji obuhvaćaju udovice, odnosno udovce, starije osobe, koji mirovinu koriste nakon smrti bračnog odnosno izvanbračnog druga te ostaju jedini članovi kućanstva, a prihodi im se značajno smanjuju.

Važećim Zakonom o mirovinskom osiguranju propisano je opće pravilo o obustavi isplate mirovine korisnima koji se zaposle, a od tog općeg pravila izuzeti su korisnici korisnici starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ako se zaposle do polovice punog radnog vremena i korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad neovisno o radnom vremenu.

Dakle, korisnici obiteljske mirovine prema važećoj regulativi nemaju mogućnost rada uz istovremenu isplatu mirovine, stoga se njima u slučaju zaposlenja obustavlja isplata obiteljske mirovine.

„Važno je spomenuti kako je prema podacima Hrvatskog zavod za mirovinsko osiguranje ukupno više od 215 tisuća korisnika obiteljske mirovine, a njihov udio u ukupnoj strukturi korisnika je iznosi 19,13 posto“, rekao je ministar Aladrović.

Predloženim Zakonom povećat će se rashodi Državnog proračuna u procijenjenom iznosu od 1,47 milijuna kuna u 2021., 46,2 milijuna kuna u 2022. i 68,88 milijuna kuna u 2023. godini. Također, povećat će se prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje u procijenjenom iznosu od 2,86 milijuna kuna u 2021., 33,6 milijuna kuna u 2022. i 43,46 milijuna kn u 2023. godini.

Procijenjeno je da bi ukupan broj korisnika obiteljske mirovine koji bi radio do polovice radnog vremena bio oko 1 100 osoba u 2021., 3 200 osoba u 2022. te oko 4 100 osoba u 2023. godini.

Ministar Aladrović podsjetio je kako je mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. godine, kada je dodatno proširen krug umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine, značajno povećan broj umirovljenika koji rade te se u odnosu na razdoblje prije provedene reforme više nego utrostručio.

Naime, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na dan 25. lipnja 2021. bilo je ukupno 17 813 korisnika mirovine koji rade i primaju mirovinu.

„Želim još jednom istaknuti kako će se omogućavanjem rada do polovice punog radnog vremena korisnicima obiteljske mirovine, postići njihova veća socijalna uključenost u zajednicu i osigurati dodatna radna snaga na tržištu rada, što je vjerujem želja i stručne i političke javnosti“, završno je napomenuo ministar.

Izvor:  Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike