Kako provjeriti svoju plaću i razumjeti najvažnije stavke na obračunu?
Obračun plaće, često nazivan i platna lista, dokument je koji svaki radnik treba dobiti od poslodavca. Iz njega se može vidjeti kako je izračunata plaća, koliko je iznosila bruto plaća, koji su doprinosi i porez obračunani te koliki je iznos na kraju isplaćen radniku.
Na prvi pogled obračun plaće može izgledati kao tablica puna brojki, postotaka i različitih kratica. Međutim, kada se pojedine stavke promatraju redom, puno je lakše razumjeti kako se od ugovorene plaće dolazi do iznosa koji radnik prima na svoj račun.
Zašto je važno razumjeti obračun plaće?
Obračun plaće nije samo dokument koji treba spremiti. On radniku omogućuje da provjeri jesu li pravilno evidentirani radni sati, dodaci na plaću, naknade, doprinosi, porez i druge stavke koje utječu na konačni iznos isplate.
Prema Zakonu o radu, poslodavac je dužan radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su utvrđeni iznosi plaće i naknade plaće, najkasnije 15 dana od dana njihove isplate.
Zato je dobro znati što pojedina stavka znači i što treba provjeriti.
1. Osnovni podaci
Na početku obračuna plaće najčešće se nalaze osnovni podaci o poslodavcu i radniku te razdoblju za koje se plaća obračunava.
To mogu biti:
• naziv i OIB poslodavca,
• ime i prezime radnika,
• OIB radnika,
• mjesec odnosno razdoblje obračuna,
• podaci o radnom vremenu,
• broj odrađenih sati,
• sati godišnjeg odmora,
• sati bolovanja,
• prekovremeni sati i druge vrste rada ili odsutnosti.
Prvi korak pri provjeri obračuna upravo je provjeriti odgovaraju li ti podaci stvarnom stanju.
2. Bruto plaća – nije isto što i iznos koji primate na račun
Bruto plaća je iznos od kojeg počinje obračun plaće. To nije iznos koji radnik dobiva na svoj račun.
Prema Zakonu o radu, plaća se može sastojati od osnovne odnosno ugovorene plaće, dodataka i drugih primitaka. Dodaci mogu biti povezani, primjerice, s prekovremenim i noćnim radom, radom nedjeljom ili blagdanom, otežanim uvjetima rada, radnim stažem ili ostvarenim rezultatima, ovisno o propisima i pravilima koja se primjenjuju kod poslodavca.
Zato bruto plaća može biti različita iz mjeseca u mjesec, primjerice ako je radnik imao prekovremene sate ili ostvario određeni dodatak.
Važno: bruto plaća nije iznos koji se isplaćuje na račun. Od bruto plaće obračunavaju se doprinosi i porez.
3. Doprinosi za mirovinsko osiguranje
Jedan od važnih dijelova obračuna su doprinosi za mirovinsko osiguranje.
Kod radnika koji su osigurani u oba obvezna mirovinska stupa, doprinosi se u pravilu obračunavaju tako da se 15 % izdvaja za I. stup, a 5 % za II. stup.
Postoje i radnici kojima se doprinos za mirovinsko osiguranje obračunava samo za I. stup, ovisno o njihovom statusu u obveznom mirovinskom osiguranju.
Doprinosi se obračunavaju iz plaće i zato smanjuju iznos koji nakon svih obračuna radniku ostaje za isplatu.
4. Osobni odbitak
Nakon obračuna doprinosa važnu ulogu ima osobni odbitak.
Osobni odbitak je neoporezivi dio dohotka koji radnik može koristiti pri obračunu poreza na dohodak. Njegov iznos može biti uvećan ako radnik ostvaruje pravo na dodatni osobni odbitak, primjerice zbog uzdržavanih članova obitelji ili djece.
Zato je važno provjeriti odgovara li podatak o osobnom odbitku stvarnom poreznom statusu radnika.
Ako se životne okolnosti promijene, primjerice rođenjem djeteta ili promjenom podataka o uzdržavanom članu, potrebno je provjeriti jesu li podaci potrebni za obračun poreza pravilno evidentirani.
5. Porezna osnovica
Kada se od dohotka uzme u obzir osobni odbitak, dobiva se iznos na koji se obračunava porez na dohodak – odnosno porezna osnovica.
Jednostavno rečeno, porezna osnovica pokazuje na koji se iznos primjenjuje porezna stopa.
6. Porez na dohodak
Na poreznu osnovicu obračunava se porez na dohodak prema važećim poreznim pravilima.
Od 2024. godine više se ne obračunava prirez kao posebna stavka. Jedinice lokalne samouprave određuju stope poreza na dohodak unutar zakonom propisanih raspona.
Zbog toga se porezna stopa koja se primjenjuje na plaću može razlikovati ovisno o mjestu prebivališta odnosno poreznom statusu radnika.
7. Neto plaća – iznos koji radnik prima
Neto plaća je iznos koji nakon obračuna doprinosa i poreza preostaje za isplatu radniku.
To je iznos koji radnik najčešće prvo pogleda na svojoj platnoj listi jer odgovara iznosu koji se isplaćuje na njegov račun, uz moguće dodatne primitke ili obustave.
Međutim, neto iznos sam po sebi ne govori cijelu priču. Ako želimo provjeriti je li plaća pravilno obračunata, potrebno je pogledati i ostale stavke obračuna.
8. Doprinosi na plaću – dodatni trošak poslodavca
Na obračunu se mogu prikazivati i doprinosi koji predstavljaju trošak poslodavca.
Najvažniji je doprinos za zdravstveno osiguranje koji se obračunava na plaću, a ne oduzima se od neto iznosa koji radnik prima na račun.
Zbog toga je korisno razlikovati:
bruto plaću – iznos koji uključuje plaću radnika i javna davanja iz plaće
od ukupnog troška plaće – bruto plaću uvećanu za javna davanja koja se plaćaju na plaću.
Zakon o radu upravo razlikuje bruto plaću od ukupnog troška plaće.
9. Dodaci na plaću i naknade
Na obračunu se mogu pojaviti i različiti dodaci i naknade.
Primjerice:
• dodatak za prekovremeni rad,
• dodatak za rad noću,
• dodatak za rad nedjeljom,
• dodatak za rad blagdanom,
• dodatak zbog otežanih uvjeta rada,
• naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora,
• naknada plaće za vrijeme bolovanja,
• drugi dodaci i naknade predviđeni ugovorom o radu, pravilnikom, kolektivnim ugovorom ili zakonom.
Za rad nedjeljom radnik ima pravo na povećanu plaću, pri čemu povećanje za svaki sat rada nedjeljom prema Zakonu o radu ne može biti manje od 50 %.
Konkretni iznosi i način obračuna pojedinih dodataka mogu ovisiti o pravilima koja se primjenjuju kod određenog poslodavca.
10. Obustave i iznosi koji se ne isplaćuju radniku
Na obračunu se mogu pojaviti i obustave, odnosno iznosi koji se ne isplaćuju radniku zajedno s plaćom.
To može uključivati, primjerice, iznose koji se obustavljaju na temelju ovrhe ili druge zakonom dopuštene obustave.
Ako radnik primijeti iznos koji ne razumije, ima pravo zatražiti objašnjenje od poslodavca odnosno osobe zadužene za obračun plaće.
Kako najjednostavnije pratiti obračun?
Za osnovno razumijevanje obračuna plaće dovoljno je zapamtiti nekoliko ključnih koraka:
Ovaj prikaz je pojednostavljen jer stvarni obračun može sadržavati različite dodatke, naknade, neoporezive primitke i obustave.
Što provjeriti kada dobijete obračun plaće?
Kada primite obračun, dobro je provjeriti:
• je li navedeno odgovarajuće razdoblje,
• odgovara li broj odrađenih sati stvarnom broju sati,
• jesu li evidentirani prekovremeni sati,
• jesu li obračunani pripadajući dodaci,
• jesu li pravilno prikazani godišnji odmor i bolovanje,
• odgovara li osobni odbitak vašem poreznom statusu,
• je li obračunan odgovarajući porez,
• postoje li obustave i znate li na što se odnose,
• odgovara li iznos za isplatu iznosu koji je uplaćen na račun.
Što ako obračun plaće nije jasan?
Ako vam neki dio obračuna nije razumljiv, nemojte ga jednostavno zanemariti.
Najprije se možete obratiti računovodstvu, kadrovskoj službi ili drugoj osobi kod poslodavca koja je zadužena za obračun plaće i zatražiti pojašnjenje.
Ako smatrate da plaća nije pravilno obračunana ili da neko vaše pravo iz radnog odnosa nije ostvareno, možete potražiti stručnu pomoć i informacije o svojim pravima.
Posebno je važno čuvati obračune plaće i drugu dokumentaciju povezanu s radnim odnosom. Oni mogu biti važni za dokazivanje podataka o plaći i ostvarivanju prava iz radnog odnosa.
Hrvatski savez udruga invalida rada nastoji svojim korisnicima pružiti informacije koje mogu pomoći u boljem razumijevanju njihovih prava i položaja u svijetu rada.
Zapamtite!
Bruto nije isto što i neto.
Doprinosi iz plaće i porez utječu na iznos koji radnik prima na račun.
Doprinosi na plaću dodatni su trošak poslodavca.
Obračun plaće treba omogućiti radniku da vidi kako je izračunat iznos koji mu pripada.
Ako nešto na obračunu nije jasno – pitajte. Imate pravo razumjeti svoju plaću.