Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

PSIHOSOCIJALNI RIZICI U KONTEKSTU SUVREMENIH KRIZA

Slika: PSIHOSOCIJALNI RIZICI U KONTEKSTU SUVREMENIH KRIZA

Hrvatski zavod za javno zdravstvo organizirao je stručni skup pod nazivom Psihosocijalni rizici u kontekstu suvremenih kriza – izazovi starenja, klimatskih promjena, migracija i digitalne transformacije, 26. svibnja 2026. godine u prostorima Sveučilišta Algebra Bernays, Zagreb

Klimatske promjene, digitalna transformacija, migracijski procesi i starenje stanovništva sve snažnije oblikuju tržište rada te donose nove izazove za mentalno zdravlje zaposlenih. Upravo je o tim temama bilo riječi na stručnom skupu „Psihosocijalni rizici u kontekstu suvremenih kriza – izazovi starenja, klimatskih promjena, migracija i digitalne transformacije“, koji je organizirao Hrvatski zavod za javno zdravstvo uz pokroviteljstvo Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu.

Sudionici skupa raspravljali su o promjenama koje suvremene društvene i gospodarske okolnosti donose radnim sredinama te o načinima zaštite mentalnog zdravlja zaposlenika u uvjetima sve veće neizvjesnosti i ubrzanih promjena. 

Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Tomislav Benjak istaknuo je kako se europske zemlje suočavaju s istodobnim procesima starenja stanovništva, povećanog dolaska stranih radnika i intenzivne digitalizacije rada. Naglasio je da ti trendovi značajno utječu na kvalitetu života i mentalno zdravlje radno aktivnog stanovništva te da je za uspješno suočavanje s izazovima nužna suradnja različitih struka i sektora.

Posebna pozornost ovog stručnog skupa bila je posvećena utjecaju klimatskih promjena na zdravlje građana. Sve učestaliji toplinski valovi predstavljaju ozbiljan izazov za zdravstveni sustav jer povećavaju potrebu za hitnim medicinskim intervencijama, ali i zahtijevaju pravovremeno informiranje građana o zaštiti zdravlja tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta.

Stručnjaci su naglasili kako očuvanje zdravlja ne može biti odgovornost isključivo zdravstvenog sustava, već zahtijeva uključivanje svih društvenih dionika i integriranje zdravstvenih politika u različita područja javnog djelovanja.

Specijalistica medicine rada Karmen Bradvica Kelava upozorila je na posljedice koje digitalizacija rada može imati na fizičko i mentalno zdravlje zaposlenika. Uz poznate probleme poput smetnji vida i mišićno-koštanih tegoba, sve češće se pojavljuju i psihološki izazovi poput poremećaja spavanja, ovisnosti o internetu, straha od nedostupnosti mobilnih uređaja te posljedica dugotrajnog sjedilačkog načina života. Iako digitalne tehnologije pridonose smanjenju broja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, donose i nove rizike. Rad na daljinu i fleksibilni oblici rada često brišu granicu između poslovnog i privatnog života, povećavaju osjećaj stalne dostupnosti, socijalne izolacije i radnog opterećenja.

Na skupu je istaknuto i kako psihički poremećaji još uvijek nisu prepoznati kao profesionalne bolesti u Hrvatskoj jer nisu uključeni na službenu Listu profesionalnih bolesti.

O aktualnim promjenama u području radnog zakonodavstva govorila je načelnica Sektora za rad Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Klišanin. Naglasila je važnost stvaranja sigurnog radnog okruženja koje neće biti izvor stresa i psihosocijalnih opterećenja za radnike.

Govoreći o novim oblicima rada, posebno je istaknula platformski rad, koji se velikim dijelom temelji na algoritamskom upravljanju te kod zaposlenih može stvarati dodatni osjećaj nesigurnosti i pritiska. Najavila je i provedbu kampanje „Zajedno za mentalno zdravlje na radu“, usmjerene na podizanje svijesti o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja zaposlenika.

O specifičnim psihosocijalnim rizicima kojima su policijski službenici svakodnevno izloženi te njihovom utjecaju na mentalno zdravlje i radnu učinkovitost govorio je dr. sc. Boris Tot. Poseban naglasak stavljen je na važnost pravodobnog prepoznavanja stresa, jačanja otpornosti i osiguravanja odgovarajuće psihološke podrške zaposlenicima.

Barbara Raguž Pečur predstavila je izazove s kojima se žene susreću na radnom mjestu, uključujući opterećenje usklađivanja poslovnih i obiteljskih obveza te različite oblike stresa i pritisaka. Istaknula je važnost stvaranja radnog okruženja koje promiče mentalno zdravlje, ravnopravnost i dobrobit zaposlenica.

Dr. Tamara Radošević Kutičić osvrnula se na promjene na tržištu rada uzrokovane povećanim migracijama radne snage te izazove koje one donose za sustav medicine rada.

Hrvatski savez udruga invalida rada sudjelovao je na stručnom skupu.