Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

SASTANAK U MINISTARSTVU RADA, MIROVINSKOG SUSTAVA, OBITELJI I SOCIJALNE POLITIKE

Hrvatski savez udruga invalida rada u sklopu kampanje "Tjedan dana s invalidima rada" održao je radni sastanak u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

Dana 16. ožujka 2021. godine u sklopu obilježavanja Nacionalnog dana invalida rada – 21. ožujak i Tjedna dana s invalidima rada održan je radni sastanak s predstavnicama Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike - gospođama Marijom Knežević Kajari ravnateljicom Uprave za tržište rada i zapošljavanje i Zrinkom Špoljarić voditeljicom službe za pravne poslove.

Tom prilikom Hrvatski savez udruga invalida rada je istaknuo glavne probleme i predložio izmjene i dopune Zakona i mjera za unapređenje položaja osoba s invaliditetom.

U svrhu zadržavanja radnopravnog statusa i olakšavanja izvršenja radnih zadataka i poslova te osiguranja pune zapošljivosti osoba s invaliditetom istaknuli smo potrebu ugradnje usluge radnog asistenta za osobe s invaliditetom. Također smatramo da bi se trebalo zakonski urediti pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom na način da se osobama s invaliditetom osiguraju sva prava propisana za rad na puno radno vrijeme (plaća, doprinosi i sl.) koje ostvaruju djelatnici zaposleni na puno radno vrijeme na istom radnom mjestu. Smatramo da će se usvajanjem tih izmjena povećati interes osoba s invaliditetom za zapošljavanje s obzirom da je prisutan veliki nesrazmjer između broja osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi i broja onih koji aktivno traže posao.

U svrhu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu Hrvatski savez udruga invalida rada je predložio promjenu djelovanja državnog inspektorata – Inspekcije zaštite na radu od regresivne na preventivan način. Naime, Inspekcija zaštite na radu izlazi na teren nakon što se ozljeda na radu dogodila, te smo smatrali potrebnim navesti nužnost preventivnog djelovanja Inspekcije zaštite na radu. Primjerice dobru praksu preventivnog djelovanja vidimo kod npr. sanitarne inspekcije koja izlazi na teren, vrši izvid, utvrđuje nedostatke, upozorava poslodavce i ostavlja im primjereni rok za otklanjanje navedenih nedostataka. Nakon proteka roka ukoliko nedostaci nisu otklonjeni, utvrđuje se propisana kazna. Preventivnim načinom rada inspekcije zaštite na radu osiguralo bi se smanjenje broja ozljeda na radu i profesionalnih oboljenja. Svjedoci smo da se godišnje dogodi cca 20.000 ozljeda na radu i profesionalnih oboljenja, unatoč činjenici da u Republici Hrvatskoj više ne postoje mega industrijski proizvodni procesi i pogoni.

Također smo istaknuli i potrebu izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju i upozorili na primjer normativne diskriminacije, pretvaranje invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad u starosnu mirovinu navršenjem godina po službenoj dužnosti i pod istim uvjetima.

Hrvatski savez udruga invalida rada je predložio i inicijative za izmjenu Zakona o radu na način da se sadržaj odredbe čl.12 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ugradi u Zakon o radu tako da se st. 2., čl. 12. ugradi u čl. 122. Zakona o radu (najmanje trajanje otkaznog roka); st. 3. čl. 12. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji u čl. 77. Zakona o radu (trajanje godišnjeg odmora); st. 4., čl. 12. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji u čl. 41. st. 2. Zakona o radu (pravo zaposlenja na drugim poslovima); te nadopuna čl. 41. st.1 Zakona o radu, (zadržavanje istog koeficjenta plaće). Navedene izmjene i dopune Zakona o radu su tražene iz razloga što razumna prilagodba nije saživjela i činjenice da niti jedan poslodavac od donošenja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom do danas nije kažnjen za propust ne provođenja razumne prilagodbe.

Hrvatski savez udruga invalida rada zaprimao je upite raznih ureda za upravljanje ljudskim resursima, čak i poduzeća u državnom vlasništvu i vlasništvu jedinica lokalne i područne uprave i samouprave o obvezama poslodavca vezano za dodatnih tjedan dana najmanjeg trajanja godišnjeg odmora i trajanja otkaznog roka koji se uvećava za mjesec dana za osobe s invaliditetom. Prebacivanjem sadržaja odredbe čl. 12. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju u Zakon o radu (lex generalis) smatramo da bi se poslodavci upoznali sa svojim obvezama vezano za prava osoba s invaliditetom u sferi rada, i konačno na taj način ostvarila puna primjena instituta razumne prilagodbe.