Visoke ljetne temperature već su u punom mahu, a još nas čeka i nekoliko toplinskih valova. Stoga je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu ostaviti, a posebno od toplinskog udara.
Što se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?
- » Krvne žile se šire (vazodilatacija), zbog čega se tlak snižava
- » Promjena krvnog tlaka može uzrokovati slabost i nesvjesticu
- » Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta
- » Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu
- » Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost
- » UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom)
- » UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku
Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina
Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih. Potrebno je poduzeti adekvatne mjere i to:
- » Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara
- » Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
- » Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi
- » Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale
- » Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem
- » Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge
- » Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta
Također, važno je prilagoditi i temperatur u prostora u kojem boravite:
- » Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću
- » Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu
- » Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu
- » Noću rastvorite što je više moguće prozora kako bi svježiji noćni zrak ušao u prostor
- » Pri ekstremnim vrućinama možete rasprostrijeti mokre ručnike, ali pripazite jer se tako povećava vlažnost zraka
- » Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske
- » Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka
- » Birajte najhladniju prostoriju za boravak
Ostale preporuke:
- » Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati
- » Potražite hlad
- » Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu
- » Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Djecu je posebno potrebno zaštititi – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (50+) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka
- » Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa
- » Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana
- » Informirajte se o nastupanju toplinskih valova ovdje ili na službenim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda
U posebnom riziku od posljedica visokih temperatura su kronični bolesnici. Osim svih navedenih preporuka, kronični bolesnici moraju pripaziti i na sljedeće:
- » Redovito uzimajte propisanu terapiju
- » Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku)
- » Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka
- » Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7°C
- » Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obavezno prijavite svom liječniku
- » Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka
- » Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega
- » Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini
- » Pijte dovoljno tekućine
- » Jedite umjereno, a neka vaša prehrana bude bazirana na sezonskom povrću i voću.
Što je toplinski udar?
Toplinski udar (hipertermija) je najteži oblik poremećaja organizma uslijed dugotrajnog i prekomjernog izlaganja jakim vrućinama te nefunkcioniranja termoregulacijskih mehanizama. Očituje se kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma.
Razlikujemo dva oblika toplinskih udara – klasični i naporom izazvani toplinski udar. Klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba. Toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.
Simptomi toplinskog udara:
- » Crvena i vruća koža
- » Glavobolja
- » Smušenost
- » Grčevi u mišićima
- » Mučnina
- » Malaksalost
- » Razdražljivost
- » Ubrzani puls (rad srca)
- » Ubrzano disanje
- » Nesvjestica
- » Tjelesna temperatura iznad 40°C
Tko je u najvećem riziku?
- » Kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti
- » Osobe starije od 65 godina
- » Djeca
- » Radnici na otvorenom, sportaši, vojnici…