Centar znanja / 11.10.2018.

„Psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu“ - Okrugli stol

Hrvatski savez udruga invalida rada organizirao je okrugli stol na temu "Psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu"

„Psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu“ - Okrugli stol

Hrvatski savez udruga invalida rada organizirao je 11. listopada 2018. godine okrugli stol na temu „Psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu“. Cilj okruglog stola je bio predstaviti razmjere stresa na radnom mjestu te  njegove posljedice na zdravlje radnika.  

U uvodnom izlaganju izvršni direktor Saveza, Leke Sokolaj naglasio je kako je stres na radnom mjestu sveprisutan. Stres može potencijalno utjecati na svako radno mjesto i na svakog radnika, bez obzira na veličinu tvrtke, djelatnosti, oblik ugovora o radu ili radni odnos. Stres je često najveći okidač za neuromuskularna oboljenja te multiplu sklerozu. Invalidi rada često prešućuju svoj invaliditet u strahu od otkaza.

Ana Akrap, viša stručna savjetnica u službi za edukaciju, informiranje i međunarodnu suradnju Zavoda za unapređenje zaštite na radu, uz prezentaciju i filmove objasnila je zašto su stres i psihosocijalni rizici novi izazovi za poslodavce i radnika. Uz konkretne primjere, slikovito je navela i opisala posljedice stresa, prije svega na zdravlje radnika, društvenu klimu u radnom okruženju koja lančano uzrokuje negativnosti, sve do ekonomskih gubitaka i radnika i poslodavaca, te gospodarstva  u cjelini.  Akrap je, uz navođenje dobre prakse na primjeru danske bolnice, objasnila kako upravljati stresom i psihosocijalnim rizicima, predstavivši pritom e-Vodič koji je u tu svrhu izradila EU-OSHA nakon opsežnih istraživanja. Ujedno je naglasila kako stres nepovoljno utječe na zdravlje ljudi i može dovesti do određenih bolesti (bolesti srca, psihičke bolesti, neplodnosti). Najčešći psihosocijalni rizici stresa su pretjerani radni zahtjevi, strah od gubitka posla, osobni i društveni problemi. U svijetu rada stres je najveći uzrok bolovanja radnika.

 

Ines Kovačević Cvetko, dr.med. – specijalist medicine rada i sporta, Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu istaknula je negativno djelovanje stresa te njegove posljedice negativnog djelovanja fizičkog, psihičkog i socijalnog aspekta. Posebno se osvrnula na psihosocijalne stresore i istraživanje koje je proveo HZZZSR i Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta. Istraživanjem su obuhvaćena 1083 radnika u prijevoznoj, kemijskoj, zdravstvenoj i tiskarskoj djelatnosti. Sudjelovalo je 80,5% muškaraca i 19,5% žena prosječne dobi 44,74 godina. Naglasak je bio na zahtjevima posla, nedostatku kontrole pri radu, nedostatku podrške od strane upravitelja, nedostatku podrške od strane suradnika, problematičnim odnosima na radnome mjestu, nejasnoće radne uloge i neupoznatosti s promjenama.

 

Maja Bjelić, mag.psych. iz Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske govorila je o specifičnostima stresa za psihofizičko stanje čovjeka. Stres je fiziološki i psihički odgovor na specifične zahtjeve uvjeta u kojima se nalazimo. Bitno je znati identificirati stresore, utvrditi granice i razviti sustav podrške. Ostanite pozitivni – mislite pozitivno. Budite zahvalni za ljude i stvari u životu. Ako smatrate da ste neuspješni, znajte da vas vaš neuspjeh ne definira, već predstavlja priliku za učenje i rast.

Jadranka Apostolovski, predsjednica Udruge za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, govorila je o Karoshi sindromu, obliku izgaranja na poslu, odnosno fenomenu koji opisuje iznenadne smrti bez prethodnih upadljivih znakova bolesti, a prepoznat je u Japanu 1969. godine. Istaknula je mobbing kao oblik radnog stresa koji se očituje kao neprijateljska i neetična komunikacija sustavno usmjerena i planirana prema osobi koja je napadnuta. 

Prema istraživanju koje je Udruga provela prije nekoliko godina, dobili su podatke:

  • 55% mobbinga je vertikalni – kada nadređeni zlostavlja podređene
  • 45% je horizoltalni – kada osoba u istom rangu zlostavlja osobu u istom rangu (rukovoditelj – rukovoditelja)
  • 5% kada radnik zlostavlja svog kolegu

 

Hrvatski savez udruga invalida rada kao i do sada zalagat će se za poduzimanje odgovarajućih mjera prevencije i očuvanje radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka, te aktivno sudjelovanje u svijetu rada invalida rada i drugih osoba s invaliditetom.

 
 

Hrvatski savez udruga invalida rada - HSUIR

Hrgovići 47, 10 110 Zagreb

  • Tel.: +385 1 48-29-295
  • Fax: +385 1 48-29-076
  • info@hsuir.hr
  • OIB: 18890872018
  • IBAN: HR2623600001101372628
  • Radno vrijeme 7:30 - 15:30h (ponedjeljak - petak)

    HSUIR - PRAVNO SAVJETOVALIŠTE

  • besplatne pravne informacije i savjeti
  • Tel.: +385 1 48-29-295
  • info@hsuir.hr
  • Svaki dan 9:00 - 14:00 (ponedjeljak - petak)