Gotovo polovica registiranih osoba s invaliditetom Hrvatske su invalidi rada. Danas, 21. ožujka, obilježavaju svoj Nacionalni dan. Tim povodom je u prostorijama Hrvatskog saveza udruga invalida rada svečano otvorena izložba “Blago iz bakine škrinje” Štefice Roginić.
- U
Hrvatskoj je više od 250.000 invalida rada, a Nacionalni dan obilježavamo od
2007. godine – istaknuo je
predsjednik HSUIR-a Josip Petrač –
Svake godine organiziramo i po
jednu izložbu – danas je to krapinska baština.
Svjesni smo da nije dovoljno, iako rado i često pomažemo udrugama
osoba s invaliditetom, pa tako i invalidima rada. Ugodno je kada svake godine
sjednemo oči u oči u nekoj vrsti revizije i sve što nismo odradili, obrazložimo
i nastojimo što prije završiti. U Zagrebu provodimo socijalnu politiku koja je
politika partnerstva. Ne možemo znati sami što treba učiniti kako bi se pomoglo
udrugama osoba s invaliditetom. Zato uvijek tražimo pomoć, radimo zajedno – vi
određujete što treba raditi, ako se složimo – to i radimo –
naglasila je Višnja Fortuna, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i
osobe s invaliditetom.
Nužno je razviti centre za
profesionalnu rehabilitiaciju i vratiti u svijet rada invalide rada. Također,
poticati poslodavce da zapošljavaju osobe s invaliditetom. Treba ih pri tome
motivirati, ali i sankcionirati – kazala je Lidija
Hrastić-Novak, privremena ravnateljica Zavoda.
Obraćajući se okupljenima, predsjednik SOIH-a Zorislav Bobuš istaknuo je
nužnost sustavnog financiranja rada udruga, pojašnjavajući –
Brojne udruge, poput onih koje okuplja SOIH, opstaju već mnogo
godina u Hrvatskoj – rade, a može se čak i reći da su preživjele, prosječno
pedeset godina, a neke djeluju čak i stoljeće. Ljudi koje rade u tim udrugama
širokog su obrazovanja, pa se projekti i programi, djelomično financirani i iz
fondova EU, efikasno provode. Istovremeno, zahvaljujući volontiranju i vrlo
niskim dohodcima koje članovi udruga primaju, na najjeftiniji mogući način
ostvaruje se vrlo visoka kvaliteta usluga, što treba biti prepoznato na svim
razinama lokalne i državne vlasti.
Zagorje je uvijek bilo siromašno. Nošnje nisu bogate kao
slavonske. Obrubljene su bijelim vezom i čipkama, a malo novije nošnje imaju na
sebi i crvene i plave detalje. Ukrasni ručnici bogatiji su motivima, na kojima
se često ponavlja motiv ruže – koji ovi ukrasi dijele s HSUIR-om –
predstavila je Štefica Roginić svoje eksponate.
-
Ova izložba dokaz je da trebamo poznavati i poštovati svoje
vrijednosti – zaključila je Višnja Fortuna otvarajući izložbu.www.zagrebinfo.hr