Određenje 21. ožujka Nacionalnim danom invalida rada svoju povijesnu komponentu nalazi u događanjima iz 1956. godine u spomen rudarske nesreće koja se dogodila u Belgiji kojom prilikom su stradale 262 osobe i u spomen na taj događaj navedenog datuma određeno je obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom.

Nakon usvajanja Rezolucije 47/3 Generalne skupštine UN-a iz 1992. godine 03. prosinac je određen Međunarodnim danom osoba s invaliditetom.

Osobe s invaliditetom – invalidi rada obilježavanje Nacionalnog dana invalida rada, smatraju neophodnim iz razloga upoznavanja šire javnost sa pravima i interesima invalida rada, ujedno ostvariti  visok stupanj prepoznatljivosti, senzibilizirati javnost sa problemima sa kojima se susreću invalidi rada, te poglavito ukazati  na potrebu provođenja aktivnosti prevencije nastanka novih invalida rada.

Osobe s invaliditetom - invalidi rada kojih u Republici Hrvatskoj prema Statističkim informacijama broj 2/2008. Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje broj korisnika invalidskih mirovina i naknada s naslova ozljede na radu i profesionalne bolesti ima 243.011, navedenom broju invalida rada potrebno je pridodati:

a) osobe - invalide rada koje zbog promjene u zdravstvenom koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za manje od polovice (npr.49%) prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti, a iz tog razloga nisu u sustavu mirovinskog osiguranja;

b) invalidi rada koji su evidentirani kao korisnici prijevremenih i starosnih mirovina;

možemo konstatirati da invalidi rada u ukupnom broju (10,9% osoba s invaliditetom od ukupnog broja stanovništva u RH) participiraju sa više od polovice svih osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2007. godinu koje se prate putem individualnih prijava o ozljedi na radu, gdje se ozljede na radu prate u skladu s metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) u 2007. godini zaprimljeno je 23.914 individualnih prijava ozljeda na radu što je u odnosu na 2006. godinu (24.843) smanjenje apsolutnog broja ozljeda na radu za 3,7%

Ukupan broj ozljeda na radu, na 100.000 zaposlenih od 2000. - 2007. godine.

Na poslu se najčešće ozljeđuju muškarci i to u 78,1% slučajeva, a žene u 21,9%. U ukupnom broju ozljeda na radu ozljede nastale na putu na/s posla u muškaraca imaju udjel od 14,1%, a u žena 38,4%.

Prerađivačka djelatnost s učešćem od 33,3% i dalje je na prvom mjestu s obzirom na apsolutni broj ozljeda na radu u 2007. godini, slijedi građevinarstvo (12,3%), djelatnost trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu (10,8%), javna uprava i obrana i obvezno socijalno osiguranje (7,6%), djelatnost prijevoza, skladištenja i veza (7,2%).

Redoslijed specifičnih stopa na 100.000 zaposlenih s obzirom na djelatnost (samo ozljede na radnom mjestu) u 2007. godini je slijedeći: na prvom mjestu se nalazi građevinarstvo na drugom mjestu je prerađivačka djelatnost, slijedi djelatnost poljoprivrede, lova i šumarstva Dok djelatnost rudarstvo i vađenje bilježi porast opskrba električnom energijom, plinom i vodom postigla je pad stope. Stopa u djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza porasla je. Najmanje rizične u 2007. godini bile su djelatnost financijskog posredovanja i obrazovanja. 

Smrtne ozljede na radu

U 2007. godini prema podacima iz Prijave ozljede na radu i prijave Državnog inspektorata smrtno je stradalo 77 osoba, jedna više u odnosu na 2006. godinu. Na samom radnom mjestu je stradalo 59 osoba (76,6%) odnosno 3 radnika manje u odnosu na 2006. godinu.

Smrtne nesreće bile su najčešće u građevinarstvu s udjelom od 29,9% (23 slučaja; 6 manje u odnosu na 2006.), slijedi prerađivačka djelatnost s udjelom od 15,6% (12 smrtno stradalih), ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti (13%, 10 poginulih), javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje (11,7% - 9 slučajeva). 

Ukupna stopa smrtno stradalih u 2007. godini iznosila je 4,98 što je nešto manje u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom na smrtni ishod ozljeda nastalih isključivo na radnom mjestu te broj zaposlenih radnika prosječna stopa je iznosila 3,55 na 100.000 aktivnih osiguranika što je smanjenje u odnosu na 2006. pa i 2005. godinu .

Najveći broj stradalih na samom radnom mjestu i najvišu stopu nalazimo u djelatnosti građevinarstva (21 smrtno stradalih;). Stopa značajno iznad prosjeka zabilježena je i u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima, djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva te opskrbi električnom energijom, plinom i vodom. U prerađivačkoj djelatnosti koja je na trećem mjestu po apsolutnom broju smrtnih ozljeda (9).

Sukladno navedenim podacima a u svrhu uspješnog sprječavanja nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, tj. novih invalida rada, potrebna je prevencija, edukacija, i stalno ponavljanje potrebe rada na siguran način dok to i samo ne postane uobičajeno, nešto bez čega  se ne može kvalitetno i sigurno obaviti  posao. Mišljenja smo da obilježavanjem 21.ožujka - Nacionalnim danom invalida rada postižemo visok stupanj informiranosti  javnosti o problemima koji uzrokuju nastanak invalida rada i razmjenu iskustava, saznanja i sadržaja aktivnosti na prevenciji nastanka invaliditeta.